Završeni projekti su trajali od 2008.-2012., a fotografije se odnose na razdoblje od 2009.-2010.

Organizatori HOW YES NO („Kako da učenje  ne bude mučenje“) projekta su Gradska knjižnica Zadar i Studentsko savjetovalište Sveučilišta u Zadru. Projekt su osmislile Anita Vulić Prtorić i Marta Cifrek Kolarić, dok je idejno rješenje za plakate i naziv projekta smislio Mladen Masar iz GKZD. 

Projekt traje već 5 godina i ovo je peta radionica u nizu. Voditelji radionica su studenti psihologije u Zadru.Ovu sezonu radionica vode studentice 5.godine psihologije u Zadru: Marija Colić, Ena Poljičak, Margareta Mediće (za 7.i 8.razdrede), te Jelena Damjanović, Ivana Dumanić i Jelena Žunić (za 5.i 6.razrede). Do sada su radionice bile namijenjene djeci 7. i 8. razreda osnovne škole, dok smo ove godine zbog većeg broja zainteresiranih proširili radionice i na 5. i 6. razrede. 

Cilj ovog projekta je unaprijediti vještine učenja učenika viših razreda osnovne škole (5.,6.,7. i 8.). Radionice nisu isključivo namijenjene djeci s problemima u učenju, nego i djeci koja u tome imaju više uspjeha, ali žele unaprijediti svoje tehnike učenja. Istraživanja pokazuju kako se mladi radije uključuju u aktivnosti koje vode njihovi vršnjaci, a s obzirom na dobnu bliskost studenata i srednjoškolaca veća je vjerojatnost da će srednjoškolci biti motiviraniji i "otvoreniji" za sudjelovanje u aktivnostima koje im se nude.

Projekt se sastoji od pet radionica: 

• uvodna radionica ( upoznavanje, razgovor o najčešćim problemima u učenju)
• koncentracija (kako prevladati teškoće koncentracije i motivacije)
• planiranje (dobro planiranje je put do uspjeha)
• strategije učenja (različite strategije i stilovi učenja)
• trema(kako svladati strah od ispita).

Tijekom svih godina trajanja projekta HOW YES  NO, nakon svake radionice, učenici su imali priliku izraziti svoje mišljenje i ocijeniti pojedine aspekte radionice. Svaka od radionica kao i cjelokupan projekt ocijenjeni su vrlo visokim pozitivnim ocjenama. Učenicima se posebno sviđa što radionice nisu organizirane kao predavanja već kao igra u kojoj su aktivni sudionici koji mogu izraziti svoje mišljenje o svakoj temi. U spektru širokih mogućnosti vezanih za učenje i probleme učenja svatko može pronaći ono što je za njega najefikasnije i što mu najviše odgovara. Zbog ovih karakteristika radionica, većina učenika je izrazila želju za pohađanjem radionica sličnog koncepta. Osim mogućnosti da nauče nešto više o učenju, sudionici imaju priliku i družiti se sa svojim vršnjacima. Projekt HOW YES NOW je ujedno i izvrsna prilika za studente koji kao voditelji primjenjuju teorijska znanja naučena na studiju. 

Projekt Zdravi student je osmislila Marta Cifrek-Kolarić. Cilj projekta je utvrđivanje zdravstvenih potreba i ponašanja vezanih za zdravlje studenata Sveučilišta u Zadru. Projekt je usmjeren na praćenje i ocjenu zdravstvenog stanja studenata zadarskog Sveučilišta, identifikaciju prioritetnih zdravstvenih problema i opasnosti za zdravlje studenata, planiranje i provedbu preventivnih intervencija usmjerenih na zaštitu zdravlja studenata, te sprječavanje bolesti. Djelatnici i volonteri Studentskog savjetovališta započeli su s provođenjem projekta  „Zdravi student“ u akademskoj godini 2008/2009.  Osnovni ciljevi bili su: 

1. Upoznavanje studenata sa suvremenim spoznajama iz različitih područja zaštite zdravlja mladih, te metoda istraživanja na ovom području
2. Omogućiti mladim ljudima (volonterima u Savjetovalištu) da se već tijekom studija osposobljavaju za različite oblike stručne djelatnosti, te da pod mentorstvom starijih kolega budu uključeni u različite oblike istraživačke djelatnosti, edukacije i podrške svojim kolegama, studentima
3. Savjetovanje putem e-maila
4. Izrada materijala (letaka i brošura) koji promoviraju zdrav način života

Provedba projekta podijeljena je u dva dijela: 1. istraživanje i 2. radionice. 
Rezultati provedenog istraživanja sažeti su u radovima koji su prezentirani na konferencijama u zemlji i inozemstvu. 

Broj studenata koji redovito, tj. svakodnevno puše cigarete i konzumiraju alkoholna pića.

Drugi dio projekta „Zdravi student“ uključivao je sljedeće aktivnosti: 

• radionica „Kako reći NE?“
• radionica „Hranimo se zdravo“
• pokrenuta e-mail adresa pitaj.lijecnika@gmail.com , na pitanja odgovaraju  Dunja Fiala, dr.med. i Nadia Cavenago-Morović, dr. med.

Zadarska županija je odlučila financijski podržati provedbu projekta u ovoj godini. Projekt će voditi Marta Cifrek-Kolarić i početi će sa istraživanjem zdravstvenih navika studenata, te će se na temelju rezultata napraviti plan preventivnih aktivnosti za studente.
 
U sklopu projekta će krenuti i pilot projekt Psihologija sporta u Studentskom savjetovalištu. Osmislio ga je Matija Mesić koji će ga i provoditi. Projekt je usmjeren na osobe koje se bave sportom a nisu se koristile uslugama sportskih psihologa, upoznati ih sa područjem psihologije sporta i psihološkim vještinama koje se najčešće koriste u sportu, kako bi se treninzi i natjecanja učinili ugodnijim, te kako bi se iskoristio sav potencijal i pospješila sportska izvedba u određenoj sportskoj disciplini. Neke od tema će biti kompetitivna anksioznost, tehnike opuštanja, postavljanje ciljeva i kako ih ostvariti, imaginacija, koncentracija i usmjeravanje pažnje.

• Opći cilj: međuinstitucionalno povezivanje i uključivanje studenata našeg Sveučilišta u život i rad šire zajednice.
• Sudionici: studenti psihologije, pedagogije i knjižničarstva.
• Krajnji korisnici: organizirane skupine djece na Odjelu pedijatrije u bolnici i Gradskoj knjižnici Zadar
• Opis programa: program se sastoji od 2 dijela:

1. Edukativne radionice za studente na temu ekspresivnih tehnika i art terapije u kojima se polaznike educiralo o načinima rada i podrške djeci u izražavanju emocija, a pomoću tehnika koje su djeci bliske (crtanje, pričanje priča, igra u pijesku, lutke i sl.). Održalo se 4 tematske radionice koje su vodili stručnjaci za pojedina područja. Prvu radionicu održala je Ivana Bašić, prof. književnosti na temu „Biblioterapija“; drugu radionicu održala je dr. sc. Dijana Nenadić Bilan na temu „Rad s lutkama“; treću radionicu održao je Tomislav Rončević, dipl. psiholog na temu „Rad u pijesku“ i četvrtu radionicu na temu „Mala filozofija“ održao je prof. filozofije Bruno Ćurko. U radionice se uključilo oko 15 studenata psihologije, pedagogije i knjižničarstva, kojima je ovo bio oblik stručnog usavršavanja i stjecanja praktičnog iskustva u radu s djecom.
2. Radionice za djecu u 2 ustanove u Zadru: 1) radionice za djecu koja su hospitalizirana na Odjelu pedijatrije Zadarske bolnice (gdje bi glavni cilj bio podrška u suočavanju s bolesti, teškoćama separacije, te kreativno provođenje vremena u bolnici u suradnji s psihologinjom Anticom Petričević i bolničkom odgajateljicom); 2) radionice u Gradskoj knjižnici Zadar u sklopu kreativnih radionica za djecu utorkom.

Koordinatori radionica su djelatnici Studentskog savjetovališta: doc. dr. sc. Rozana Petani, mr. sc. Luka Marinović i prof. dr. sc. Anita Vulić-Prtorić.

Sastavni dio programa je i evaluacija edukativnih radionica, te radionica za djecu. U tom smislu bi se na kraju programa napravila prezentacija programa s rezultatima praćenja i vrednovanja provedenih aktivnosti, te iskustvima studenata koji su u programu sudjelovali. Također, planira se nastaviti s projektom i ponoviti edukativne radionice i u sljedećoj godini te uključiti što više zainteresiranih studenata.

Projekt Filmske večeri Studentskog savjetovališta su 2011. godine osmislili studenti Matija Mesić, Goran Kalamiza i Luka Gerić, te će ga oni voditi i u ovoj godini. 
Cilj projekta je kroz prikaz igranih filmova koji obrađuju neku od psiholoških tema osvijestiti razlike, potaknuti na razmišljanje o tematici i prihvaćanje različitosti, te smanjiti predrasude o nekim manje poznatim područjima i temama iz psihologije. U prvoj godini projekt je bio sastavni dio aktivnosti Sveučilišta u Zadru koje su provođene u međunarodnom TEMPUS projektu EduQuality – Izjednačavanje mogućnosti za studente s invaliditetom u visokom obrazovanju u Republici Hrvatskoj. Ideju da se na ovaj način promovira prihvaćanje različitosti među studentima, prihvaćena je i od drugih partnerskih sveučilišta u Hrvatskoj i inozemstvu.

Do sada prikazano

Slike su linkovi za IMDB.

Prelazak iz srednje škole na sveučilišne studije sa sobom nosi mnogo promjena, od same prilagodbe na studij do prilagodbe na nove ljude , novi grad i samostalni život. U ovakvom životnom periodu lako je zalutati ili odustati od svojih životnih ciljeva, osjećati se nespremnim na sve promjene koje stižu ili su već tu. Iz navedenih razloga USP “Kasper” u suradnji sa Studentskim savjetovalištem pokrenuo je projekt Student mentor. 

Program se sastoji od 2 dijela:

Edukativne radionice za mentore koje obuhvaćaju 5 radionica:

• a) Osnovne psihičke potrebe (Koje su to potrebe?  Kako ih zadovoljiti?)
• b) Komunikacijske vještine (Različiti oblici komunikacije, slušanja i govorenja. Kako aktivno slušati? Kako voditi dobar razgovor?)
• c) Rješavanje problema (Kako najbolje rješiti problem kada se susretnemo s njim? Koji su najčešći načini reagiranja u problematičnim situacijama?)
• d) Donošenje odluka (Koju odluku donijeti u situaciji višestrukog izbora rješenja? Kako postupati kod važnih uloga?)
• e) Slika o sebi i samopoštovanje (Mišljenje koje svatko ima o sebi ne mora se uvijek podudarati s mišljenjem drugih. Kako prepoznati da netko ima negativnu sliku o sebi? Kako graditi samopoštovanje?)

Edukativne radionice za voditelje

Sastavni dio programa je i evaluacija od strane studenata koji su sudjelovali u radionicama, ali i evaluacija samog programa od strane brucoša.U narednoj godini planiramo nastaviti s djelovanjem ovog projekta kroz održavanje radionica za buduće mentore.Voditeljice ovog projekta su studentice prve godine diplomskog studija psihologije: Boban Kristina i Juković Marina.

Projekt “Volontiram” je idejna zamisao Vilme Kotlar, studentice pedagogije i filozofije. Studentsko savjetovalište ponudilo je pomoć u izvedbi projekta - od idejnih rješenja pojedinih faza, do konkretnih - korištenje prostorija Studentskog savjetovališta za sastanke, administrativno - tehničke poslove, pomoć u organizaciji radionica za volontere, pomaganje studenata psihologije (volontera Savjetovališta) u pojedinim fazama pripreme i izvođenja projekta i slično.

Zahvaljujući ovom projektu  stvorila se cijela jedna konstrukcija nove generacije zadarskih volonterki i volontera (njih preko 90) koji aktivno volontiraju u različitim ustanovama (dječji vrtići, škole, domovi za starije osobe, udruge za pomoć osobama s posebnim potrebama, studentsko savjetovalište...). . Raspon sati volontiranja po studentu kreće se od  5 do čak 300. Grubom procjenom možemo reći da su studenti odradili oko 3800 sati, što i prema najnižoj studentskoj satnici vrijedi nešto preko 100 000 kuna. Studenti su volontirali najviše s osobama s posebnim potrebama, te na zaštiti okoliša.